14 listopada 2013.
izvor: jutarnji.hr
Investicijski bankari sugeriraju Hrvatskoj da potrebe za zaduživanjem riješi odmah na američkom tržištu, i to u cijelosti
Iz krugova hrvatskog izaslanstva, koje sudjeluje na zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Washingtonu, nakon njihova razgovora s komercijalnim bankarima Jutarnji doznaje da bi se kamata na novo zaduženje mogla kretati između 6 i 6,5 posto, a da se ukupno govori o iznosu od dvije milijarde eura.
Ministarstvo financija sklonije je izdavanju dvije tranše obveznica, jedne na američkom tržištu najvjerojatnije u siječnju, pod uvjetom da road show počne potkraj studenoga, a druge kasnije na europskom ili čak japanskom tržištu.
Investicijski bankari, međutim, sugeriraju Hrvatskoj da iskoristi prilike i potrebe za zaduživanjem riješi odmah na američkom tržištu u cijelosti s oko 2 milijarde eura, pa makar to značilo i nešto višu kamatu.
S ministrom financija Slavkom Linićem, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo, razgovarali smo o potencijalnim investitorima u nove hrvatske obveznice.
– Hrvatska može pristati na svaku kamatu. Svaka kamata je za Hrvatsku prihvatljiva, ali ona nosi i nove izdatke i minuse u proračunu. Moramo shvatiti da smo u Hrvatskoj u zadnjih osam godina bili pijani mornari, da smo trošili, nismo se bavili reformama i uništavali smo hrvatsku budućnost. To košta i to je razlog što smo izgubili rejtinge. Sada moramo platiti kamatu, jer ako nemamo mogućnosti novac prikupiti vani, to je najgora sudbina za Hrvatsku, tog trenutka idu daleko teže mjere i daleko teži život u Hrvatskoj – rekao je ministar financija u stanci zasjedanja u Washingtonu.
Tržište kapitala
– Dok se možemo zadužiti, znači da možemo vlastitim snagama riješiti svoje probleme. I 6, i 7, i 8, i 11 posto je kamata koja može biti prihvatljiva, ali moramo znati da ćemo se više morati odricati u tom slučaju – dodao je Linić.
– Kamata ovisi o situaciji na tržištima kapitala, a ne samo o situaciji u Hrvatskoj. Ako su tržišta povoljna, bez obzira na nepovoljan rejting možemo imati bolju kamatu nego kod prošlog zaduženja (kada je bila 5,625 posto).
Proračun za 2014.
Realno, početak road showa ovisi o državnom proračunu za 2014., nastojat ćemo ovaj mjesec izabrati investicijske banke koje će nas pratiti, a onda sve ovisi o tržištima. Ocijenit ćemo stanje na europskim i američkim tržištima i krenuti u pripremu potrebnih zaduženja za 2014. Proračun je prva pretpostavka da bismo mogli ozbiljno razgovarati – istaknuo je Linić.
– Nećemo se zaduživati za financiranje proračuna za 2013. Skupštinu MMF-a i Svjetske banke koristimo i za susrete i razgovore s investicijskim bankarima i investitorima u naše obveznice jer pripremamo financiranje 2014. Evidentno je da nam za financiranje 2014. treba i dio inozemnih financijskih sredstava. Novca na tržištu ima uvijek kod mnogih investitora. I, budimo iskreni, iako Hrvatska ima loš rejting, naše obveznice su istovremeno jako tražene i od investicijskih bankara, hedge fondova, mirovinskih fondova i privatnih investitora i zasad nemamo negativnih reakcija.
Poziv investitorima
Dok ne napravimo proračun za 2014., o iznosu izdanja i kamati nema potrebe govoriti. Riječ je o refinanciranju starih dugova i deficita u 2014. Proračun će biti pred Vladom početkom studenoga, pa onda možemo o brojkama. Ove se godine nemamo potrebe zaduživati. Situacija na američkom tržištu je dosta povoljna za nova zaduženja i kamata je niža, ali nismo završili proračun.
Nakon toga te pošto i Eurostat objavi nove statističke pokazatelje, napravit ćemo prospekt kako bismo se ozbiljno predstavili inozemnim investitorima. To je ozbiljna procedura. Sve ostalo su neistine koje netko širi – naglasio je ministar. Osvrnuo se i na ponovne tvrdnje da Hrvatskoj treba aranžman s MMF-om rekavši da on dolazi u obzir tek kada ne budemo u stanju sami financirati svoje potrebe i kad tržište za nas bude zatvoreno.
Linić: Nikako da shvatimo da imamo dugove od 190 mlrd. kn
Vlada je pokazala da zna smanjiti deficit, pokazuje to smanjenje deficita u 2011., 2012. i 2013., bez obzira na dodatne troškove zdravstva, brodogradnje i ostalih reformi koje donose deficit u proračun. I to je dovoljno za investitore, naglasio je Linić.
– Prema tome, imamo solidnu situaciju uoči novog zaduženja. Postoji osnovni problem koji mi u Hrvatskoj nikako da shvatimo – imamo dugove od 190 milijardi kuna i zasad ne vraćamo ni dugove ni kamatu. Zadužujemo se i za jedno i za drugo, i to je nešto što teško ulazi u glave mnogih naših znanstvenika i političara. Dugove nije stvorila ova Vlada, ona ih je kroz reforme sada iskazala, i to moramo sanirati. Dugove ćemo početi vraćati kada budemo imali sređenu proizvodnu stranu, kroz izvoz. Gospodarski rast je ono što će nam pomoći da prevladamo krizu – dodao je.
