19 studenoga 2013.
izvor: iusinfo.hr
ZAGREB, 18. studenog 2013.(Hina), Hrvatski sabor će 10. sjednicu nastaviti raspravom o prijedlogu novoga Zakona o socijalnoj skrbi u prvom čitanju, kojim Vlada predlaže objedinjavanje četiri socijalne naknade u jednu, koja bi se zvala ‘zajamčena minimalna naknada’ i mogla bi iznositi najviše 2.900 kuna.
Vlada predlaže da ta naknada objedini četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom – produženu novčanu naknadu koja je do sada bila uređenaZakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, pomoć za uzdržavanje koja je bila uređena Zakonom o socijalnoj skrbi, te prava na opskrbnine koje su uređene Zakonom o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
U Banskim dvorima ističu kako zajamčena minimalna naknada znači pravedniju raspodjelu socijalnih transfera, jer će pripasti svakoj osobi koja nema dostatne prihode za život, a ne može ih ostvariti ni prodajom svoje imovine niti stavljanjem te imovine u neku funkciju. Jedinstvena naknada predstavlja i jedinstveni administrativni postupak koji će se provoditi u centrima za socijalu skrb.
Novo zakonsko rješenje predviđa da ukupan iznos zajamčene minimalne naknade, odnosno kumulacija po raznim osnovama, bude ograničen na 2.900 kuna, koliko iznosi minimalna bruto plaća. Centrima za socijalnu skrb daje se mogućnost da djeci nemarnih roditelja izravno plaćaju topli obrok u školi.
Zakonom se uređuje i bolja zaštita samaca i samohranih roditelja, kao najugroženije kategorije od korisnika zajamčene minimalne naknade – tim se korisničkim skupinama priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini 100 posto osnovice koju utvrđuje Vlada, dok se drugim korisnicima, odraslim članovima kućanstva udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi kućanstva priznaje u iznosu od 60 posto osnovice.
Što se tiče onih koji žive samo od socijalne pomoći i teško se radno aktiviraju, Vlada za takve radno sposobne primatelje socijalne pomoći predviđa priznavanje socijalne naknade najduže dvije godine, kako bi ih se prisililo da potraže posao.
Zakonom se predlaže i prijelazni mehanizam za one koji se boje ući u svijet rada jer bi mogli ostati bez posla i socijalne naknade. Prijelazno razdoblje bilo bi tri mjeseca, a u njemu bi se umanjivala socijalna naknada za onoliko koliko je osoba zaradila.