7 prosinca 2013.
izvor: iusinfo.hr
ZAGREB, 5. prosinca 2013. (Hina), Saborska zastupnica Održivog razvoja Hrvatske (ORaH) Mirela Holy založila se u četvrtak za uvođenje instituta “položajne rente” investitoru za prenamjenu zemljišta ako u roku ne krene s realizacijom projekta te za sustav “check-listi” kako bi se ubrzao rad činovnika na izdavanju dozvola.
Holy je rekla da su u srijedu u Saboru raspravili tri izuzetno važna zakona – o prostornom uređenju, o gradnji i o građevinskoj inspekciji te “jako iznenađujućim” ocijenila da oni gotovo da i nisu izazvali nikakav interes javnosti, a nude jako velike promjene u sustavu. “Predlagatelj – Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja – htio je ubrzati i pojednostaviti procedure i s time se svi moramo potpuno složiti zato što upravo u dijelu prostornog planiranja i graditeljstva zastaju investicije. Nama su investicije jako potrebne i zbog toga je nužno da država pokrene promjene u tom dijelu, međutim, uvjereni smo da do ni jedne promjene neće doći ukoliko se ne krene u ozbiljnu reformu javne uprave”, istaknula je Holy na konferenciji za novinare.
Ustvrdila je da u javnoj upravi postoji zastoj, neefikasnost u izdavanju dozvola i građevinskih rješenja i za to je djelomična odgovornost u sadašnjem Zakonu o prostornom uređenju i graditeljstvu, ali je veći dio krivice što ljudi koji na tome rade ne odrađuju dovoljno brzo, efikasno i kvalitetno posao. “Nažalost, u sustavu prostornog planiranja i graditeljstva već cijeli niz godina imamo jako razmahalu korupciju i to na visokoj razini gdje se radi o sprezi lokalnih moćnika, čelnika jedinica lokalne samouprave i beskrupuloznih investitora koji preko noći promjenom i manipulacijama prostornih planova stječu jako velika bogatstva pod izlikom realizacije nekakvih razvojnih projekata”, istaknula je Holy.
Holy je istaknula da treba razmotriti mogućnost uvođenja instituta “položajne rente” i to posebno u područjima atraktivnim za investitore – u obalnom području i području gradova, te da ukoliko investitor ne krene s realizacijom projekta u roku mora platiti veliku cijenu za prenamjenu zemljišta. Ako je bila zelena zona ili poljoprivredno zemljište koje ima određenu cijenu i prenamijenjeno je u građevinsku zonu investitor je dužan platiti za tu razliku koju je stekao prenamjenom, rekla je Holy. To su uvele i neke druge mediteranske zemlje koje su imale slične probleme. “U konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju i gradnji predviđen je zaštitni mehanizam da pet godina od promjene prostornog plana investitor mora krenuti u realizaciju projekta, a u suprotnom se projekt vraća na stanje prije izmjene prostornog plana ali mi smatramo da taj instrument nije dovoljan za sprječavanje zemljišnog špekulanstva i kriminala u području prostornog planiranja”, istaknula je Holy.
“Smatramo da je rješenje u tome da procedure postanu jednostavne, transparentne, da se koristi sustav ‘check-listi’ gdje se točno zna za koji je konkretni postupak koje preduvjete potrebno zadovoljiti i onda činovnici koji rade na izdavanju dozvola samo trebaju pogledati jesu li podneseni svi dokumenti u skladu s ‘check-listom’. Ako je sve u skladu s propisima moraju izdati rješenje”, istaknula je Holy. Osvrćući se na slučaj pulskog poluotoka Muzil rekla je da je o tome podnijela zastupničko pitanje Vladi te da on pokazuje učestalu praksu vezano uz prostorno planiranje koji proizlazi djelomično iz nekvalitetnih zakonskih rješenja i iz nepridržavanja zakonskih procedura i propisa.
Član Predsjedništva ORaH-a arhitekt Goran Cmrečki založio se za multidisciplinarne istražne radove kako bi se dobila potpuna informacija o tom prostoru i za javnu raspravu nakon koje se radi program i raspisuje javni natječaj za konceptualno rješenje. Ustvrdio je da je velika sumnja da je razlog žurbe pogodovanje partikularnom investitoru, krupnom kapitalu.