7 travnja 2014.
izvor: iusinfo.hr
“Ako bismo pristali na dvogodišnji zastoj, time bismo priznali da su za rješenje tih sporova nadležni hrvatski sudovi, a to je za nas neprihvatljivo”, rekao je Erjavec. Iako se protivi zastoju i ne priznaje nadležnost hrvatskih sudova, Erjavec je rekao da na ročištima trebaju sudjelovati odvjetnici Nove Ljubljanske banke (NLB) i Ljubljanske banke jer bi u suprotnom sud donio presudu bez nazočnosti stranke. “Mislim da je dobro da se ročišta ne bojkotiraju i da cijelo vrijeme opovrgavamo nadležnost suda. Još važnije je da se pravomoćna presuda hrvatskih sudova u Sloveniji neće moći provesti jer je u suprotnosti s našim pravnim i ustavnim poretkom”, rekao je Erjavec.
On je dodao da očekuje da će ove godine na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu nakon žalbe Slovenije na prvostupanjsku presudu biti donesena pravomoćna presuda u slučaju štediša iz BiH koji tuže Ljubljansku banku, ali da ona neće utjecati na prijepor Slovenije i Hrvatske oko neisplaćenih uloga hrvatskim štedišama slovenske banke. “Presuda suda u Strasbourgu neće imati utjecaja na pitanje Ljubljanske banke u Hrvatskoj”, rekao je Erjavec, dodavši da pitanje Ljubljanske banke u Hrvatskoj nije slučaj koji se tiče ljudskih prava nego međudržavnih odnosa i sukcesije. Što se tiče skorašnje usmene rasprave o graničnom prijeporu Slovenije i Hrvatske pred arbitražnim sudom, Erjavec je rekao da je Slovenija predlagala da ta rasprava bude javna zbog “transparentnosti postupka”.
“Izravan prijenos usmene rasprave koja će biti u lipnju značio bi transparentnost jer bi ljudi iz prve ruke vidjeli kako smo argumentirali stajališta o tijeku granice. Javnom raspravom onemogućile bi se manipulacije i interpretacije po kuloarima”, rekao je Erjavec. Na pitanje što znači činjenica da su Hrvatska i Slovenija dale odvojene inicijative za rješenje stanja u BiH, Erjavec je rekao da slovenski prijedlog ima više izgleda za uspjeh od hrvatskoga.
“Inicijativa hrvatske ministrice Vesne Pusić nema mnogo izgleda za uspjeh jer EU sigurno neće prihvatiti prijedlog da Bosna dobije poseban status i da joj se popusti pri ispunjavanju određenih uvjeta”, rekao je Erjavec. Dodao je da je slovenska inicijativa “realnija” jer dijalog u BiH želi podići na “viši nivo”, onako kako se to učinilo s rješavanjem kosovskog pitanja u dijalogu Prištine i Beograda. “Kod Hrvatske je problem i to što u BiH postoji entitet hrvatskog izvora, dok je položaj Slovenije poseban i u BiH nemamo posebnog interesa. Čini mi se da je naša inicijativa realnija”, rekao je Erjavec u razgovoru za ljubljanski “Dnevnik”.