10 travnja 2014.
izvor: iusinfo.hr
Praljak je u listopadu prošle godine, nakon što je sud zaključio da može financirati vlastitu obranu, zatražio da mu se u interesu pravde dodijeli obrana po službenoj dužnosti tijekom žalbenog postupka jer ju ne može sam plaćati ili da alternativno, u slučaju da se taj njegov zahtjev odbije, postupak protiv njega zastane dok ne dobije prvostupanjsku presudu i druge materijale prevedene na hrvatski jezik kako bi se mogao braniti sam. On je pojasnio kako ga nakon odluke suda da mu ne plaća obranu odvjetnice Nika Pinter i Nataša Fauveau-Ivanović zastupaju pro bono ali isključivo u proceduralnim pitanjima pred ICTY-ijem ali ne i u pisanju žalbe na presudu kojom je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za zločine počinjene tijekom rata 1990-ih nad muslimanskim stanovništvom u Herceg-Bosni.
Žalbeno vijeće je u odluci donesenoj 4. travnja zaključilo da Praljka “u ovom trenutku predstavljaju branitelji koje je privatno angažirao i sam odabrao” te je zaključilo da se vijeće ne tiču modaliteti te suradnje.Vijeće je zaključilo da Praljak čak i kad bi odabrao da se sam zastupa ne bi imao pravo na financiranje troškova obrane iz proračuna haaškog suda, jer je utvrđeno da raspolaže dovoljnim sredstvima za financiranje vlastite obrane. “U tim okolnostima neće biti povrede Praljkovih prava ako se od njega traži da plati troškove vlastite obrane”, zaključuje vijeće.
Praljak je u svojim zahtjevima poručio da će, ako se ne riješi pitanje plaćanja njegovih branitelja, vjerojatno sam preuzeti obranu iako ne posjeduje potrebna pravna znanja te je zatražio da se postupak zaustavi dok ne dobije sve relevantne dokumente prevedene na hrvatski jezik.Žalbeno vijeće je odbilo zahtjev za zastojem postupka ocijenivši da je on preuranjen jer se još nije odlučio sam zastupati pa je to razumije li ili ne dokumente irelevantno. Tajništvo ICTY-ija u kolovozu 2012. objavilo je da je višegodišnjom istragom utvrdilo da Praljak raspolaže dostatnom osobnom imovinom za pokrivanje troškova obrane, dok je Praljak odgovorio da ne raspolaže dostatnim sredstvima.
Tajništvo haaškoga suda 20. siječnja 2014. zatražilo je da Praljak vrati 2,8 milijuna eura sudu na ime troškova koje je ICTY isplatio za njegovu obranu. Haaški je sud u svibnju prošle godine šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.