4 studenoga 2015.

Izvor: IUS-INFO
Naime, taj članak propisuje da se primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina smatraju primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka 2. toga članka.
Tako je točkom 8. stavak 2. članka 13. navedenog Pravilnika propisano da se u skladu s odredbama članka 10. točke 9. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, pa se među njima navode i potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika do 3.000,00 kuna.
Istom je odredbom definirano tko se smatra članom uže obitelji radnika. To su: bračni i izvanbračni drug, odnosno životni partner i neformalni životni partner, roditelj, roditelj bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, djeca, drugi preci i potomci u izravnoj liniji, usvojena djeca i djeca na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.
Treba reći da je Pravilnik o porezu na dohodak (NN br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13) doživio izmjene i dopune Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 157/14) i u vezi potpora u slučaju smrti člana uže obitelji radnika. Naime, do te novele Pravilnika bilo je propisano da radnik ima pravo na neoporezivi iznos potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika, kojim su se smatrali bračni drug, roditelj, roditelj bračnog druga, djeca, drugi preci i potomci u izravnoj liniji, usvojena djeca i djeca na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna. Stoga možemo reći da je novelom Pravilnika proširen krug osoba koje se u smislu Pravilnika o porezu na dohodak smatraju članom uže obitelji radnika – na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera i njihove roditelje – što posljedično stvara i veća financijska opterećenja za poslodavce.
Kao i u slučaju drugih davanja radnicima koja za poslodavce nisu obvezna po zakonu (kao što su: regres za godišnji odmor, naknada prijevoza na posao i posla, jubilarna nagrada, dar za dijete povodom blagdana itd.) tako i u slučaju navedenih potpora u slučaju smrti člana uže obitelji radnika, da bi radnik na tu potporu imao pravo, poslodavac na to mora biti obvezan nekim od izvora radnog prava – ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, odlukom poslodavca. U praksi se najčešće radnicima priznaje pravo na takve primitke pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom.