IZVOR: LEGALIS – HRVATSKI PRAVNI PORTAL

Izvanparnični postupak je posebna grana građanskog sudskog postupka, koji se po svom predmetu i svojim načelima razlikuje od ostale dvije grane parničnog i ovršnog postupka.
Definira se negativno kao onaj postupak koji nije parnični,budući da u izvanparničnim stvarima spor ne postoji,što će reći da je ovaj postupak preventivan i vodi se u cilju da do spora ne dođe.
Nadalje se može reći da izvanparnični postupak služi uglavnom uređivanju odnosa a ne odlučivanju koje bi za cilj imalo rješavanje situacija u kojima je zbog povrede prava došlo do sukoba interesa. Postupovna načela se u ovom postupku razlikuju od načela parničnog postupka:
-veća elastičnost procesnih
instituta,
-smanjena strogost u formalnom smislu, -otvorena mogućnost pokretanja postupka po službenoj
dužnosti od strane suda,
– otvorena mogućnost postupanje samo s jednom strankom,
– orijentiranost na pomoć i dr.
Izvanparnični postupak je zajednički naziv za postupanje suda u nizu pravnih stvari koje se međusobno znatno
razlikuju, u oblasti koja je vrlo opsežna. Tako bi ih mogli razvrstati u izvanparnične postupke u kojima se
rješava o statusnim stvarima kao npr.
– postupak za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti,
-postupak radi
oduzimanja roditeljske skrbi,
-postupak za davanje dopuštenja za sklapanje braka,
-postupci za upis u sudski
registar statusnih promjena (sukladno Obiteljskom zakonu, Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i dr.),
i izvanparnične postupke u kojima se rješava u odnosima suvlasništva i susjedskim odnosima kao npr.
-postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice,
-postupak uređenje međa,
-uređenje odnosa između vlasnika posebnih dijelova nekretnina,
-zemljišnoknjižni postupak i dr. (prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), te postupci
u nasljednim stvarima kao npr.
-ostavinski postupak,
-sastavljanje, čuvanje i opoziv sudske oporuke,
-naknadno pronađena imovina, (prema Zakonu o nasljeđivanju), i isto tako izvanparnični postupci kod vrijednosnih papira kao npr.
-protesti,
-amortizacija isprava,
– kod nekih pitanja u svezi izvlaštenja (prema Zakonu o izvlaštenju).
Kad pravila izvanparničnog procesnog prava ne reguliraju neko pitanje na poseban način, u svim
izvanparničnim postupcima supsidijarno se primjenjuju odredbe parničnog procesnog prava.
Republika Hrvatske nema Zakon o izvanparničnom postupku, dakle nema opći pravila koja bi vrijedila za sve
posebne izvanparnične postupke, već su u primjeni pravna pravila o vanparničnom postupku iz 1934. godine
koja se primjenjuju u ograničenom opsegu,a što se osobito odnosi na opća pravila zakona koja bi morala biti temelj i okvir svih posebnih izvanparničnih
postupaka, ali i niz zakona primarno materijalnopravnog karaktera koji sadržavaju i postupovne odredbe:
– Obiteljski zakon,
– Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama,
– Zakon o nasljeđivanju,
– Zakon o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti,
– Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,
– Zakon o zemljišnim knjigama,
– Ovršni zakon,
– Zakonu o izvlaštenju,
– Stečajni zakon,
– Zakon o mjenici.