16 lipnja 2022.

PGP Sisak, kao ovlašteni pružatelj besplatne pravne pomoći (BPP) u RH od 2009. godine, kad je Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći stupio na snagu, od kada ima i najveći broj predmeta besplatne pravne pomoći u RH, ovime želi ukazati na nedostatke sustava besplatne pravne pomoći i nedovoljna financijska sredstva koja Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) izdvaja za BPP iz proračuna RH te drugih izvora. Zakon je jedini i zadnji put značajnije mijenjan 2014. kada je donio pozitivne promjene te omogućio lakši pristup građana primarnoj pravnoj pomoći.

Naime, radi se o projektnom financiranju udruga – pružateljica BPP-a, na godišnjoj razini, u iznosu od minimalno 45.000,00 do maksimalno 95.000,00 kn. Sam način financiranja je neadekvatan, jer ne nudi kontinuitet, već suprotno. Financijski dio je također neadekvatan, jer ne može pokriti niti jednu godišnju plaću diplomiranog pravnika s pravosudnim ili državnim stručnim ispitom, što je uvjet registracije i rada, a da ne spominjemo sve druge troškove (uredski materijal, poštarinu, telefonske i druge komunikacijske troškove, pristojbe, putne troškove, itd.), koji su neophodni da bi pravna pomoć bila kvalitetna i adekvatna.

Gore navedeni iznose se dodijele za oko 20 udruga i pravnih klinika te se radi o ukupnom iznosu od oko 2 milijuna kuna.

Ove godine, natječaj za udruge pružateljice BPP-a, Ministarstvo pravosuđa i uprave je raspisalo 31.01.2022. te je isti još u tijeku. Dakle, svake godine pružateljice BPP-a prolaze kroz opsežnu administrativnu proceduru te praktički, dok se završi natječaj, već počinje izvještajno razdoblje te tako svake godine. Čak i solemnizirana bjanko zadužnica se svake godine dostavlja nova, iako ista nema „rok trajanja“.

Tijekom 2021., a posebice nakon razornih potresa koji su pogodili Zagreb, Sisak i Baniju, PGP Sisak je naglašavao potrebu dodatne pažnje za besplatnu pravnu pomoć potresom pogođenom stanovništvu, jer svi postupci u vezi potresa, počevši od prijave štete, podnošenja zahtjeva za obnovu, žalbi, dopisa, zamolbi i sličnog, predstavljaju upravne postupke, a koji su vezani za egzistencijalna pitanja naših građana i tu je svakako potreba stručna i sveobuhvatna pomoć. Obzirom na udaljenost potresom pogođenih područja, pravna pomoć uključuje i putne troškove te mobilne uređaje za rad, kao i sve ostalo da bi pomoć bila svrsishodna.

I prije potresa, PGP je ukazivao na neučinkovitost sustava, što se posebno pokazalo u vrijeme pandemije COVID-19.

Konačno, situacija u Ukrajini, kao dodatak na ostale izbjegličke krize, zahtijeva pojačan rad pružatelja besplatne pravne pomoći, da bi se izbjeglicama iz Ukrajine pružila sveobuhvatna pravna pomoć, počevši od reguliranja statusa, obrazovanja, prava na rad, i ostalog, s čime su vezane nostrifikacije dokumenata, prijave, žalbe, dopisi, zahtjevi i slično.

Sve gore navedeno samo dodatno pojačava potrebu za BPP-om, jer potreba kod socijalno ugroženih građana u RH, posebice pripadnika nacionalnih manjina, među kojima posebno ističemo Rome, koji nemaju adekvatno riješen status u RH, kao ni pravo na ostvarivanje ostalih ljudskih i građanskih prava, kao npr. iz sustava socijalne skrbi, na žalost postoji te sve više raste radi ekonomske i moralne krize.

Gore navedeno se najbolje može vidjeti na primjeru PGP-a, rada udruge te načina financiranja BPP-a kojeg pruža udruga:

Gornje statistike jasno pokazuju da je udio financiranja MPU gotovo zanemariv, što jasno pokazuje neučinkovitost sustava.

Milana Kreća,

PGP Sisak