Zastava Republike Hrvatske može se rabiti samo u obliku i opisu koji su utvrđeni Ustavom i uređeni Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te o zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske (NN 55/90, 26/93 i 29/94 – u nastavku: Zakon), a na zastavi Republike Hrvatske ne može se ništa mijenjati. Iznimno, Zakon dopušta ako je statutom ili drugim propisom pravnih osoba predviđeno, dijelovi zastave Republike Hrvatske mogu se rabiti kao sastavni dio drugih amblema odnosno znakova, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.

Zakon zabranjuje javno isticanje dotrajale, neuredne, poderane ili na drugi način oštećene zastave Republike Hrvatske, a uporaba zastave Republike Hrvatske slobodna je u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i odgojno-nastavne svrhe, pod uvjetom da se time ne vrijeđa ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske.

Sam opis zastave Republike Hrvatske uređen je člankom 10. Zakona dok se, prema članku 11., zastava Republike Hrvatske ističe:

1. stalno na zgradama svih državnih organa

2. u dane praznika Republike Hrvatske

3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega

4. u drugim prilikama utvrđenim zakonom.

Pokušajmo navedeno u ovoj odredbi primijeniti na stambene zgrade, koje se ovdje izrijekom ne spominju. Povod za ovu analizu je u praksi primijećeno postupanje da se suvlasnici putem predstavnika suvlasnika upuštaju u nabavu i postavljanje opreme na kojoj će se izvjesiti hrvatska zastava, budući da su im na to, kao obavezu, ukazali upravitelji zgrade. Neki suvlasnici se tome protive, smatrajući da stambene zgrade nisu dužne isticati hrvatsku zastavu u dane blagdana.

Jesu li stambene zgrade dužne isticati hrvatsku zastavu u dane blagdana (što, dakle, podrazumijeva i trošak nabavke zastave i opreme za njezino isticanje te postavljanje) ili ne? U članku 11. navodi se da se zastava Republike Hrvatskeističe stalno na zgradama svih državnih organa. Dakle, nesporno je da je dužnost svih zgrada državnih tijela imati stalno izvješenu zastavu Republike Hrvatske (primjerice, zgrada Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske itd.). Nadalje, hrvatska zastava se prema istoj odredbi ističe (za one koji imaju pravo izbora – može, ali ne mora) u dane praznika Republike Hrvatske te u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega, a ističe se i u drugim prilikama utvrđenim zakonom (a to su prema odredbama Zakona: javni skupovi – politički, znanstveni, kulturno-umjetnički, sportski i drugi) koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima i običajima održavanja takvih skupova, te  u drugim prilikama (npr. na svadbi), ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama Zakona.

Dakle, u članku 11. Zakona nema uporišta za tvrdnju da su stambene zgradadužne izvjesiti hrvatsku zastavu u dane blagdana, a nema niti drugog propisa koji bi tako nešto propisivao.

Stoga možemo zaključiti da je isticanje hrvatske zastave na ili ispred stambene zgrade mogućnost, a ne obveza propisana Zakonom. Hoće li se ta mogućnost pretvoriti u stvarnost, trebali bi odlučiti suvlasnici stambene zgrade, većinom glasova.