U sindikatu ističu kako je uvođenje drugog stupa ugrozilo temelje javnog mirovinskog sustava. Navode kako se stopa doprinosa od 1991., kada je iznosila 24,1 do danas snizila na 15 posto, što je neracionalno i suprotno procesima starenja stanovništva. To je dovelo do kontinuiranog smanjivanja relativne vrijednosti mirovina sa 75,3 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći 1991. godine na 40 posto udjela 2014. godine, pa je Hrvatska po izdvajanjima za prvi stup pri dnu ljestvice zemalja EU. “Model drugog stupa individualne kapitalizirane štednje ugrozio je isplate mirovina, postojećih i budućih, kao i državne financije zbog previsokih tranzicijskih troškova koji će još desetljećima teretiti BDP s 1,6 posto godišnje”, tvrdi SUH.

Također traži ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa, uvedenog 2009., jer takav doprinos ne postoji u većini europskih zemalja. Dodatni zdravstveni doprinos iznosi od 1 do 3 posto prosječne mirovine, ovisno o tome prelazi li iznos prosječne mirovine 5.507 kuna ili ne. U umirovljeničkom sindikatu također drže kako se teret doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje treba pravično podijeliti na osiguranike/radnike i poslodavce, odnosno da polovicu tereta snose poslodavci.

U Hrvatskoj je praksa da doprinose u iznosu od 20 posto iz plaće snose radnici, a doprinose za zdravstveno osiguranje na plaću u iznosu od 15 posto snose poslodavci, čime je, smatra SUH, narušena socijalna ravnoteža. Uz zahtjev da najniža mjesečna osnovica bude jednaka visini minimalne bruto plaće, SUH napominje kako osnovica iznosi 2.779 kuna, dok je minimalna bruto plaća 3.017 kuna.