Banke međusobno naplaćuju naknade za korištenje kreditnih kartica, čega potrošač najčešće nije ni svjestan, ali zbog toga plaća skuplje. Primjerice, banka jednog trgovca plaća naknadu banci klijenta koji je obavio kupovinu karticom. Nakon toga banka prebacuje trošak naknade na trgovca koji onda to nadoknađuje podizanjem cijene proizvoda. Te naknade se koriste za prekogranična kartična plaćanja ali i unutar pojedinih europskih zemalja. Visina naknade često je vrlo različita i kreće se od 5 posto do 0,1 posto. Novom uredbom te naknade mogu iznositi 0,2 posto za transakcije debitnim karticama i 0,3 posto za kreditne kartice. To su gornje vrijednosti i naknade mogu biti i niže, što je već slučaju u Danskoj, gdje iznose 0,1 posto.

Glasovanje u Europskom parlamentu komentirala je hrvatska zastupnica Biljana Borzan, koja je zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. “U trgovini prosječni potrošač nije ni svjestan da mu je u cijenu proizvoda uračunata naknada za plaćanje kreditnim karticama. Ograničenje naknada će utjecati na 95 posto svih kartičnih plaćanja i značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje. Također, očekuju se i niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima”, rekla je Borzan. “Ovo je jako dobra vijest za potrošače u Hrvatskoj, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da u Hrvatskoj kartica ima dvostruko više nego stanovnika. Za razliku od Nijemaca koji plaćaju naknadu na kartične transakcije od 1,8 posto, ili Danaca koji plaćaju 0,1 posto, u Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5 posto. Konačni rezultat će biti veća zaštita potrošača, niže cijene robe i usluga, te velike uštede i za potrošače i za trgovce”, komentirala je Borzan.