Lalovac je u Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara financija 28 zemalja članica EU-a. Prije formalnog sastanka, na radnom doručku povjerenik za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala Jonathan Hill iznio je stajalište Komisije o hrvatskom zakonskom rješenju o konverziji kredita denomiraniranih u švicarskim francima u eure.  Povjerenik Hill nije bio dostupan novinarima za komentar. Iako je ranije bilo najavljivano da će Hill danas na sastanku dati ocjenu hrvatskog zakona, to se nije dogodilo jer analiza još nije gotova. Glasnogovornica Komisije Vanessa Mock samo je rekla da je “Komisija u stalnom kontaktu s hrvatskim vlastima po tom pitanju”. “Povjerenik Hill je iznio mišljenje i ono je blisko mišljenju Hrvatske udruge banaka, koja je sa svoje strane, iznijela određene sumnje u taj zakon. Dakle ništa neočekivano, Komisija će još raditi na analizi zakona. Mi smo rekli da ćemo dati sve materijale i dokumente, da ćemo pomoći i objasniti u kakvoj se teškoj situaciji nalaze hrvatski građani i da će u konačnici Komisija stati na stranu hrvatskih građana”, rekao je nakon sastanka ministar Lalovac.

Lalovac je istaknuo da je argumentirano odgovorio na sve upite Europske komisije i austrijskog ministra financija Hansa Joerga Schellinga, koji je pokrenuo to pitanje na razini Vijeća ministara ekonomiije i financija (Ecofin). “Argumentirano samo odgovorio na sva pitanja koja je Komisija postavila i mislim da smo pokazali da možemo braniti interese građana Republike Hrvatske. Austrijskog sam ministra upitao kako je moguće da su austrijska regulatorna tijela zabranjivala taj proizvod u Austriji, a onda su se austrijske banke okrenule prema Hrvatskoj i drugim europskim zemljama”, rekao je. Na upit je li Komisija u hrvatskom zakonu našla nešto što je protivno europskim pravilima, Lalovac je rekao da je Komisija samo postavljala upite slične onima koje je postavljao i HNB o mogućnosti retroktivnog djelovanja i daljnjih investicija u Hrvatskoj. “Mi smo vrlo jasno i argumentirano odgovorili da švicarskih franaka u Hrvatskoj nikada nije bilo, da su njihove investicije u Hrvatskoj zaštićene. Upitao sam sve ministre koji su bili za stolom bi li oni mogli podnijeti da nakon deset godina otplate glavnica kredita bude 30 posto veća, a rata 60 posto”, rekao je Lalovac. Dodao je da je na to reagirao samo austrijski ministar Schelling kazavši da je takvo nešto nevjerojatno. “Zanimljivo je da je samo on reagirao, a neke argumentirane rasprave nije bilo”, rekao je Lalovac.

Lalovac je ponovio da su banke u Hrvatskoj i prije dvije godine imale mogućnost same razraditi socijalne kriterije po kojima bi se odredilo tko ima pravo na ublažavanje uvjeta za vraćanje kredita, ali da one nisu ništa napravile po tom pitanju. “Mi smo bili vrlo aktivni, Komisija je znala sve što radimo, bili smo aktivni i prema Europskoj središnoj banci. Jasno smo rekli da nema udara na financijski sektor u Hrvatskoj, da je adekvatnost kapitala vrlo visoka. Upitan može li sa sigurnošću potvrditi da ovaj zakon neće doći pred Sud Europske unije, Lalovac je rekao da ne može, ali da će hrvatska braniti prava hrvatskih građana. “Ne mogu ništa sa sigurnošću tvrditi. Ja ću vrlo jasno i argumentirano braniti stavove Republike Hrvatske, da njezini građani nisu građani drugog reda i da prema zakonu o zaštiti potrošača moraju biti zaštićeni. Ovdje se samo raspravlja koliko tko tereta treba podnijeti. Mi smatramo da smo teret ravnopravno raspodjelili, oni smatraju da građani trebaju snositi malo veći teret, a naše je stajalište da su građani već podnijeli dobar dio tereta pogotovo u šest  godina krize u Hrvatskoj. Smatramo da je to pravedno i ako dođe do viših instanci, vrlo ćemo jasno braniti stavove hrvatskih građana”, rekao je Lalovac. Austrijski ministar financija Schelling izjavio je ujutro prije početka sastanka da nije pošteno da cijeli trošak konverzije kredita padne na teret banaka.