6 listopada 2014.
Pojasnio je kako je riječ o hrani koja je ostala na EU tržištu, i zbog toga je došlo do sniženja cijena i plasiranja proizvoda na druga tržišta. Kao građanima nam je dobro što cijene padaju, dok je s druge strane to veliki problem za naše proizvođače, zbog čega se već tjednima aktivno radi s odborima u Brusselesu i pronalaze mjere za pomoć, rekao je Jakovina. Komentirajući uvoz mesa u Hrvatsku koje je, prema medijskim napisima, navodno nekoliko puta zamrznuto, ministar je rekao da je riječ o paušalnim i neargumentiranim izjavama.
Istaknuo je da je Hrvatska punopravna članica EU i sve uredbe koje se odnose na farmere i proizvođače mesa vrijede i za nas. “Govorimo o uredbama koje su direktno primjenjive i koje su jače od zakona, govorimo o sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla. Na takvom proizvodu treba biti naznačen datum klanja i prvog smrzavanja. To ne kontroliramo mi u Hrvatskoj nego po svim objektima koji izvoze hranu, te veterinarski i sanitarni inspektori”, izjavio je ministar Jakovina.
Ponovio je kako u Hrvatsku ne može ući meso koje se nekoliko puta zamrzavalo. Ministar poljoprivrede kazao je i da je kroz nacionalni program za pčele osmišljen trogodišnji program mjera za pomoć domaćim pčelarima. Dodao je kako se do njegovog dolaska u Ministarstvo za pčelare izdvajalo devet milijuna kuna, a od 2012. i ove godine ta sredstva iznose 18 milijuna kuna. “Poduprli smo sredstva da se kroz cijeli niz mjera pomogne našim pčelarima. Med unutar tržišta EU nije toliko podložan kontrolama niti je to potrebno zato što je samodostatnost proizvodnje meda u Europi 52 posto i to je velika mogućnost naših pčelara da vrlo kvalitetno svoje proizvode plasiraju i izvoze na tržište cijele Europske unije”, rekao je Jakovina.
Naglasio je da med koji u Hrvatsku stiže iz trećih zemalja, treba biti još strože kontroliran jer se treba znati odakle dolazi na police naših trgovačkih lanaca. Napomenuo je i kako inspektori ministarstva na granicama, ali i sanitarni inspektori Ministarstva zdravlja kontroliraju med koji ulazi u Hrvatsku. Novinari su ministra pitali da komentira stanje s domaćim limunima i maloprodajnim cijenama od po 30-tak kunu za kilogram, i hoće li zbog toga limun biti luksuz za hrvatske građane. Ministar je rekao da je do poremećaja cijena limuna došlo i u drugim zemljama EU, te da se takve stvari događaju ciklički.
Napomenuo je da Ministarstvo poljoprivrede više ne može utjecati na formiranje cijene za limun i ostale proizvode, jer ponuda i potražnja čine svoje, te dodao da se svo zemljište na kojem se mogu saditi i uzgajati limuni treba staviti u funkciju. Komentirao je i rad Ministarstva vezano za EU program “scraping” ribarskih brodova, prema kojem će se do kraja godine hrvatski ribari koji se više ne žele baviti gospodarskim ribarstvom, moći javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede, i budu li udovoljavali kriterijima, brod će im biti uništen, uz novčanu naknadu. Jakovina je rekao da je natječaj otvoren, da su napravljeni pravilnici i provedbeni akti, te da popis brodova za “scraping” ovisi o prijavama zainteresiranih ribara koji žele svoje brodove povući iz aktivnog ribolova. Za ovu godinu na raspolaganju je 4,5 milijuna eura za tu mjeru, kazao je. “Scraping” program je projekt EU za uništavanje brodova kako bi se smanjila ribarska flota i spriječio prekomjerni izlov ribe u zemljama EU-a.